Naučnici tvrde da je moguće da će se ove ili slijedeće godine led na Arktiku otopiti. Tako nešto se nije dogodilo u prethodnih 100.000 godina. Satelitski podaci koje je objavio američki nacionalni centar za snijeg i led pokazuju da je ove godine 1. juna izmjereno da led prekriva oko 11,1 milijun kvadratnih kilometara Sjevernog polarnog mora, a da je prosjek za zadnjih 30 godina bio 12,7 milijuna kvadratnih kilometara. Razlika je više od 1,5 milijuna kvadratnih kilometara i to je veličina kao šest Velikih Britanija. - Prema mojim predviđanjima arktički led će vjerovatno nestati, odnosno do septembra ove godine led će se zadržavati u jednoj oblasti i to na prostoru manjem od milijun kilometara kvadratnih - rekao je profesor Peter Wadhams koji je na čelu grupe koja se bavi oceanskom fizikom na sveučilištu Cambridge. - Čak i ako led ne nestane u potpunosti vrlo je vjerovatno da će ovo biti rekordno niska godina, uvjeren sam da će biti manje od 3,4 milijuna kvadratnih kilometara pokrivenih ledom - rekao je Wadhams. Dodaje da postoje realne šanse da se ta cifra spusti i na samo milijun kvadratnih kilometara. - Topljenje leda se odnosi na središnji dio Arktika i Sjeverni pol - rekao je Wadhams. Većina preostalog leda ostat će zarobljena unutar otoka duž kanadske obale. Vrtoglavo zagrijavanje Sjevernog pola povezano je s ekstremnim vremenskim prilikama kao što su poplave u Velikoj Britaniji i sezona tornada u SAD-u. I led na sjevernoj obali Rusije se znatno smanjio pa je more toplije. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, za pet će godina prosječna globalna temperatura porasti za 0,6 stepeni. Profesorica Jennifer Francis sa Sveučilišta Rutgers u SAD-u koja je istraživala efekt Arktikia na vrijeme je skeptična oko Wadhamsovih predviđanja. Kaže kako je moguće da se tako nešto dogodi između 2030. i 2050. godine. Rekla je da se ipak suočavaju s veoma neobičnom situacijom na Arktiku i dodaje da su količine leda bile rekordno niske u januaru, februaru, martu, aprilu i maju i da je to vrlo zabrinjava. Vjeruje da će se novi rekord zabilježiti u septembru, piše Independent.
Translate
ПОСЕЋЕНОСТ : Укупно приказа странице
КАЛЕНДАРИ Валтазара Превалеза
„Железничкa линијa 45. упоредника“
Претпоследњи ред
исечак о тзв. МАЛОМ ИЗДАВАЧУ
... „мали издавач“, нарочито уколико је изван тзв. културне метрополе. Служити по сваку цену локалним потребама или се избром дела и аутора носити са великим издавачима; стицати име штампањем нових дела познатих писаца или храброшћу и радарским слухом откривати нове вредности? Да ли да се клан кланом »избија, односно — ако се великим издавачима замера што објављују и безвредне књиге које је написао познати писац, да ли да се од „малих издавача“ тражи да издају слична остварења само зато што се тиме даје шанса новим, локалним, ауторским именима? – ТИХОМИР НЕШИЋ (исечак из позних седамдесетих година минулог века)
недеља, 15. јул 2018.
SVIJET ĆE POGODITI NEŠTO ŠTO SE NIJE DOGODILO U POSLJEDNJIH 100.000 GODI...
Naučnici tvrde da je moguće da će se ove ili slijedeće godine led na Arktiku otopiti. Tako nešto se nije dogodilo u prethodnih 100.000 godina. Satelitski podaci koje je objavio američki nacionalni centar za snijeg i led pokazuju da je ove godine 1. juna izmjereno da led prekriva oko 11,1 milijun kvadratnih kilometara Sjevernog polarnog mora, a da je prosjek za zadnjih 30 godina bio 12,7 milijuna kvadratnih kilometara. Razlika je više od 1,5 milijuna kvadratnih kilometara i to je veličina kao šest Velikih Britanija. - Prema mojim predviđanjima arktički led će vjerovatno nestati, odnosno do septembra ove godine led će se zadržavati u jednoj oblasti i to na prostoru manjem od milijun kilometara kvadratnih - rekao je profesor Peter Wadhams koji je na čelu grupe koja se bavi oceanskom fizikom na sveučilištu Cambridge. - Čak i ako led ne nestane u potpunosti vrlo je vjerovatno da će ovo biti rekordno niska godina, uvjeren sam da će biti manje od 3,4 milijuna kvadratnih kilometara pokrivenih ledom - rekao je Wadhams. Dodaje da postoje realne šanse da se ta cifra spusti i na samo milijun kvadratnih kilometara. - Topljenje leda se odnosi na središnji dio Arktika i Sjeverni pol - rekao je Wadhams. Većina preostalog leda ostat će zarobljena unutar otoka duž kanadske obale. Vrtoglavo zagrijavanje Sjevernog pola povezano je s ekstremnim vremenskim prilikama kao što su poplave u Velikoj Britaniji i sezona tornada u SAD-u. I led na sjevernoj obali Rusije se znatno smanjio pa je more toplije. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, za pet će godina prosječna globalna temperatura porasti za 0,6 stepeni. Profesorica Jennifer Francis sa Sveučilišta Rutgers u SAD-u koja je istraživala efekt Arktikia na vrijeme je skeptična oko Wadhamsovih predviđanja. Kaže kako je moguće da se tako nešto dogodi između 2030. i 2050. godine. Rekla je da se ipak suočavaju s veoma neobičnom situacijom na Arktiku i dodaje da su količine leda bile rekordno niske u januaru, februaru, martu, aprilu i maju i da je to vrlo zabrinjava. Vjeruje da će se novi rekord zabilježiti u septembru, piše Independent.
Пријавите се на:
Објављивање коментара (Atom)
Нема коментара:
Постави коментар