Институт ЗАВЕТИНА

Институт ЗАВЕТИНА
Мобаров институт ЗАВЕТИНЕ

Translate

ПОСЕЋЕНОСТ : Укупно приказа странице

Издања пријатеља

Издања пријатеља
"Издања пријатеља"

ФЕЊЕР У ТАМИ

ФЕЊЕР У ТАМИ
СРБСКЕ НОВИНЕ,ОПЕТ. Гнездо

Амблем

Амблем
АМБЛЕМ ТАЈНОГ ПИСМА СВЕТА

исечак о тзв. МАЛОМ ИЗДАВАЧУ

... мали издавач“, нарочито уколико је изван тзв. културне метрополе. Служити по сваку цену локалним потребама или се избром дела и аутора носити са великим издавачима; стицати име штампањем нових дела познатих писаца или храброшћу и радарским слухом откривати нове вредности? Да ли да се клан кланом »избија, односно — ако се великим издавачима замера што објављују и безвредне књиге које је написао познати писац, да ли да се од „малих издавача тражи да издају слична остварења само зато што се тиме даје шанса новим, локалним, ауторским именима?ТИХОМИР НЕШИЋ (исечак из позних седамдесетих година минулог века)

уторак, 26. мај 2015.

Književna Rijeka Broj 1-2, godište XX. PROLJEĆE-LJETO 2015.

Gl. urednik  Igor Žic
igor@ppmhp.hr
Rijeka, Korzo 28/ II
ISSN:1331-0607

Sadržaj

Riječ urednika: Riječko kazalište, Oliver Frljić i neke nijanse
fašizma.....................................................................................................4
O B L J E T N I C E
Igor Žic: Povodom smrti Milana Osmaka........................................................7
Ljubica Kolarić-Dumić: Živko Bertić – zaboravljeni hrvatski
književnik iz Srijema..............................................................................11
E S E J
Nikola Crnković: Neke novine u staroj priči o iskonu glagoljice.................16
Boško Barac: Antun Barac, poezija i glazba u ozračju Hrvatskog
primorja...................................................................................................28
Igor Žic: Antun Barac i roman Isušena kaljuža Janka Polića Kamova..........40
Grgo Gamulin: Ivan Meštrović......................................................................51
Augustin Serdar: 35 eseja.............................................................................61
Igor Žic: Dragan Velikić, veliki srpski pisac iz Pule....................................107
P R O Z A
Grgo Gamulin: Pisma iz zatvora u Petrinjskoj (1941.)................................115
Davor Velnić: Tri priče...............................................................................121
Đoni Božić: Čitanje uz Niku.........................................................................134
Ljubica Kolarić-dumić: Na drugoj strani....................................................145
Anela Borčić: Mrav.....................................................................................151
Ana Horvat: Lovor-višnja...........................................................................154
Ksenija Kušec: Sobe.....................................................................................162
Dragan Velikić: Islednik.............................................................................174
P O E Z I J A
Gaetano Longo: Poezija..............................................................................185
Dragutin Kolak: Mistika cvieća (1943.)....................................................200
Radovan Tadej: Zapis jednog fantasta.........................................................207
Sanjin Čiković: Ljubavi moja.......................................................................221
Igor Petrić: Zigota postojanja......................................................................228
Vlatko Majić: Pet pjesama..........................................................................238
Ljubica Kolarić-Dumić: Zornice.................................................................240
D O M A Ć A B E S E D A
Nikola Kraljić: Deset i više pjesama..........................................................242
Damir Sirnik: Sriće i žalosti.........................................................................245
Ivanka Glogović Klarić: Pjesme...............................................................261
Rajka Jurdanaepić: Pjesme......................................................................265
S U D B I N A K N J I G E
Željka Lovrenčić: Tomislav Marijan Bilosnić: Na proputovanju
Mediteranom.........................................................................................270
Željka Lovrenčić: Tomislav Marijan Bilosnić: Pjesnik u božanskome
vrtu........................................................................................................274
Željka Lovrenčić: Ernest Fišer: Macbeth na fajruntu.................................277
Danijela Bačić-Karković: Jesu li Uan, Htu, Vur i Z jedan te isti?............279
Mladen Dorkin: Ante Gregov Jurin: Čovjek koji je razgovarao s
krijesnicama..........................................................................................284
Jadran Zalokar: Vinko Mičetić: Bogumili su vječni..................................290
Fabijan Lovrić: Mario Bilić: Knjiga za jednog čitača.................................293
Fabijan Lovrić: Mujë Buçpapaj: Nevidljiva pobjeda...................................297


        =  Preporučeni prilog iz ovog dvobroja:

          Jadran Zalokar
Vinko Mičetić: Bogumili su vječni
Zemaljski mentalni um opčinjen je razno vrsnom multikompleksnošću
procesualnosti, globalizacije mondijalizacije, koju i sam stvara. Ponekadse mucajući govori o tzv. “planetarnoj civilizaciji” ili slično – ali to je tekconstruct mentalizacije koji ne dopire do onog krucijalnog. Ono je lethičko tomumu. Ovodobnost se zbiva u dimenziji i procesualnosti planetarizacije kao polilogizacije.Samo uvidom nad-mentalnog uma (Nad-uma), dopiremo do razumijevanjai telosa – onog duhovnog koje matonoizira planet Zemlju. Mentalni umkonstituira i sam je nošen labirintarnošću onog globalizacijskog koje, in ultimalinea, vodi u barbaritaciju života i intenzivira sotonizaciju/demonizaciju zemaljskogbivstvovanja. Nad-umom proničemo u dimenziju duhovnosti u kojoj živimekumenizmom participiraju sve duhovne i religiozne tradicije čovječanstva. Instatu nascendi, i svi njihovi svjetonazori i vrednote na frontu su planetarnog, patako i duhovnost bogumilstva/krstjanstva koju autor vrlo plodonosno artikulirarazmatrajući tu problematiku u studiji/tractatusu. Ex origine, potrebno je ukazatina prapodrujetlo bogumilstva u njedrima zaratustrizma (Zaratustra) – koji je biomodus avestinskog corpusa sacraluma (avesta – kao grana r.g. – vedske pradrevneduhovnosti – Bharatavaša), kasnije evolucijom kroz maniheizam urastaou duhovno središte jahvističko-kršćanske tradicije unoseći kozmički dualizami dihotomiju Dobra i Zla. U modusima patarenstva, katarstva etc. razni regionalninaslovi, nasljeđuju se i istinske vrednote apostolske kršćanske tradicije umanihejstvo. To je bio vrlo značajan moment prvotne polilogizacije i susretaIstoka i Zapada. Na žalost, uslijed neprijateljskog stava Katoličke/Pravoslavnedogme, taj božanski plan je ugašen okrutnošću Kneza ovog svijeta. Autor vrlostudiozno prikazuje kontekst i slijed tog onodobnog efekta sotonizacije Zemlje.Bogumilstvo/krstjanstvo je bilo žrtva prinesena kroz zemaljsku patnju ifizičko iščeznuće, ali kako autor ispravno ističe – ono duhovno, božansko, metanoičnonije uništeno već uprisutnjuje Nebo Ljubavi i u ovim vremenima Tame.Globalizacija je ovodobna gigautomundijalizacija i polemas sila Svjetla isila Tame. Mentalni um emanira, transcendira i ekspanzivira čistote i nečistoteširom globalizirane Zemlje. Takav postaje i život u vrijeme globalizacije.Filozofski, teološki i znanstveni um kruna su mentalnosti. Duhovna planetarnadimenzija polilogizacije jest ono što nadilazi dimenzije vrhunske mentalizacije.Teološko/filozofskom umu pripada nekoliko fundamentalnih proton pseudos.Prva jest intencija da umom (“razumom”) dopre u apeiron božanske dimenzije bivstvovanja. Tvorbom mentalnih constructa teologizirajući um spekulira sovom diviničkom/transcendentnom i stvara na tome crkvene dogme. Teološkium zanemaruje najdublji uvid mysticae: Deus (et) homo absonditus. “Prodrijeti”u Božji Um mentalnim moćima primaran je modus bogohuljenja. S tim jenaravno povezano prenaglašavanje dometa “razuma” i mentalne inteligencijekoja često ekvilibrira s nebeskim darom i zemaljskim fenomenom vjere.Drugo – razulareni teološki um samo formalno priznaje kozmičku božanskuapsolutnost Ljubavi. On ju “misli”. Samo umišlja, ali ne može živjetitaj Božji dar zemaljskom biću čovjeku. Ono što je nad-mentalno želi se učinitipodložno mentalnosti. Teološki modus religioznosti put je u desakralizacijuparousie, božanskog života na Zemlji.Treće – desupstancijalizira se Dobro i Zlo, mentalizirajući Kozmičke sileSvjetla i Tame, suo modo – dolazi do “zamjene” onog božanskog s onim demonskim.Umjesto Neba Ljubavi i Dobrog Oca (Abba), izabire se i štuje Zloduha(Jahve), vladara ovog materijalnog svijeta. A najgrotekstnije je kada taj Nečistium govori o “pravovjerju” i “krivovjerju”!Autor tu problematiku temeljito razmatra u duhovnom otajstvu i svjetovnojpovijesnosti bogumilstva/krstjanstva. U historiografskom prikatu Crkvebosanske pravilno ističe dualističnost nauka i pruža kritiku “monoteizma” kaoprikrivenog sotonizma. Ono što dolazi iz duhovbih tradicija Istokja oživotvorilose kroz neomaniheizam i duh izvornog istinskog kršćanstva. To je bio predadventpoliloške ovodobnosti. Teološki um to anatemizira i vidi “herezom”ne vidjevši, ne razumijevajući istinsku moć divinizacije zemaljskog, ljudskogbivstvovanja – služi se criterionom Zloduha, Kneza ovog svijeta.Nebo Ljubavi zatvoreno je za teološki um. Božji Zakon Ljubavi dostupanje samo duhovnim putem svetosti i mistike – ali i svakom čovjeku koji ne “teologizira”(“filozofira” o Bogu) već živi svoju božansku suštinu i u srcu nosi(“posjećuje”) hram Božji. Tako su živjeli i naši krstjani. Pojava bogumilstva jepradrevno ukorijenjena u onom najboljem Istoka i Zapada, ali i samobitna. Uzavestinski sakralnu tu je i domonantna apostolska tradicija i nasljedovanje vjereprvih kršćana. I kako izvrsno ističe autor, kroz takvu duhovnu praxu religiozneexistentiae to je permanentno nosilo oživljavanje i življenje elemenata bogocivilizacijekroz teogamizam, kroz duhovnost čistog srca. Teološki um koristećise “inkvizitorskim ratiom” nije mogao razumjeti i dopustiti primogenetiku DuhaSvetoga koju su slijedili istinski kršćani i ozbiljavali mogućnosti bogočovjeka.Umujući o Bogu kroz devijantni razum čovjek ne dolazi do Boga – ali možedoći do Antikrista!Bogumili su svjedočili Isusov Put. Samo bezuvjetnom Ljubavlju premaDobru (i odbijanju Zla!) – Dobrom Ocu i djevičanstvu Čistog uma, nadilazi sementalna dimenzija života u kojoj su nečistote i demonizmi neprestano prisutni,i ozbiljuje se božanski život na Zemlji. Autor na najbolji način ukazuje nanekoliko primjera kršćanske mistike (i na svetog Franju Asiškog) – samo s onustranu, a ne naprosto pro et contra, teologirajuće spekulacije i suo modo teološkihconstructa, ozbiljuje se čista vjera u Boga koja umjesto “KonceptualnogKrista” živi Živog Krista! Teološki um stvara dogme i pretapa se u ritualizacijuvjerske praxe kojom se formalizira (alijenizira) životnost kršćanske vjere. Racionaliziranjepostaje ritualiziranje a ono prelazi u idolopoklonstvo i infantilizam“pučke religioznosti”. To ide na mlin vladaru ovog svijeta.Bogumili su ono božansko ozbiljavali u svakodnevnom životu, ne u ritualizmui teološkom magizmu. Nisu bili zavedeni dušmanskim blještavilomkoje nudi vladar ovog svijeta koji podržava zloguki mit o “istočnom grijehu”stvarajući “svijet” po pomiješanosti dobra i zla. Bogumili su bili prijatelji Dobraa neprijatelji Zla i bilo koga koji stoji iza toga.Samo s duhovnim djevičanskim umom i čistotom srca na oltaru VišegŽivota – ulazi se u Kraljevstvo Nebesko, noseći božansko srce u nutrini svogbića i vanjštini života. To je ono što se u dimenziji svetosti i mistike jezgri usrcu duhovnošću tradicijom. To je ono na što upućuje poliloška procesualnost.Autor vrlo argumentirano artikulira posebnost bogumilstva/krstjanstva ukontekstu ovodobne kršćanske tradicije. Uputno je čuti ga. Bogumil je bio (ijest!) bogoliki čovjek, ne adamitski “grešni” “homo sapiens” već Stari NoviČovjek, onaj koji metanoizira iz palosti i osuđenosti na podjarmljenost Zloduhukoji afirmira svoju moć i u velikoj mjeri u procesima globalizacije. MilosnimZakonom života u Dobrom Bogu kroz theogamizam hierogamiju Neba Ljubavii Čiste Zemlje – bogumil ozbiljuje istinsku mogućnost božanskog života naZemlji. Ovom knjigom Vinko Miletić uvodi nas na najbolji način u problematikuovodobne duhovnosti i religioznosti, dajući nam paradigmatski “primjer”bogumilstva – onoga što vječno živi i što razara teološki mit o odvojenostiaeternalnog i vremenitog.

....
    __________
       Z A N A K L A D N I K A  B o ž i d a r P e t r a č
N A K L A D A 200 primjeraka  C I J E N A  50,00 kn
TISAK I UVEZ Naklada&Tiskara Ready2Print, Rijeka
Tiskanje je dovršeno mjeseca svibnja 2015. godine
Printed in Croatia Spring-summer 2015
Adresa online izdanja

Meta Kušar in Stanislava Repar: DVE PESNICI – DVE TAKTIRKI

• JAVNI SKLAD RS ZA KULTURNE DEJAVNOSTI • OBMOČNA IZPOSTAVA MARIBOR •
• ZVEZA KULTURNIH DRUŠTEV MARIBOR • KD MARIBORSKA LITERARNA DRUŽBA • 

Vabimo vas na literarni večer 

Meta Kušar in Stanislava Repar:
DVE PESNICI – DVE TAKTIRKI

v torek, 26. maja  2015, ob 18. uri v Literarni hiši Maribor, Vojašniška ulica 12 v Mariboru

Pričakujmo medsebojno predstavitev.

Pridite!

-------------------------------------------------

Stanislava (Chrobáková) Repar (* 1960 Bratislava, Slovaška), slovaška in slovenska pisateljica in pesnica, kritičarka, literarovedka, publicistka, prevajalka, urednica, založnica. 
Končala je študij filozofije in estetike na Filozofski fakulteti Univerze Komenskega v Bratislavi. Doktorat je opravil leta 1995 pri Inštitutu slovaške literature Slovaške akademije znanosti. Na kratko je delal tudi v obnovljenem tedniku Kulturno življenje. Delala je kot strokovna sodelavka na Filozofski fakulteti Univerze Komenskega na katedri za estetiko, teorijo kulture, znanosti in umetnosti, potem na Slovaški akademiji znanosti kot znanstvena raziskovalka, bila je odgovorna urednica literarne revije Romboid, bila njegova zunanja urednica. Od leta 2001 živi v Ljubljani, kjer dela za revijo Apokalipsa - vodi zbirko Fraktal, ureja posebne številke z gender problematiko, organizira mednarodne literarne festivale in filozofske simpozije in se ukvarja z znanstvenim raziskovanjem (semiotika kulture, literarna hermenevtika, feministična teorija, slovakistika, slovenistika in literarna komparativistika). Skupaj z možem Primožem Reparjem je ustanovila mednarodni projekt Revija v reviji in ga koordinira. Zaposlena je bila tudi na Mirovnem institutu v Ljubljani (2007-2008), predavala je na Univerzi v Novi Gorici (2010-2011), delala je na veleposlaništvu Slovaške republike v Ljubljani (2013-2014), danes pa je samozaposlena v kulturi. Izdala je osem pesniških zbirk, štiri knjige proze in štiri literarnovedne in strokovne publikacije, štiri znanstvene monografije. Prevaja iz slovenščine v slovaščino in obratno, tudi iz češčine, angleščine in poljščine. Prejela je nagrado Aleksandra Matuška in Društva slovaških pisateljev za najboljšo knjigo leta 2002. 

Meta Kušar (*10. maj 1952, Ljubljana), pesnica, esejistka, publicistka. Diplomirala iz slovenskega jezika in književnosti na Filozofski fakulteti v Ljubljani. Petnajst let je delala Plečnikovi knjigarni (Ljubljana) in prejela Schwentnerjevo nagrado za uvajanje kulturno-umetniških programov v trgovino s knjigami. Od leta 1994 je samostojna delavka v kulturi. Od leta 1980 dela radijske umetniške in kulturno-zgodovinske oddaje (RAI - Trst, slovenski program, Radio Slovenija, RTV Slovenija, Radio Študent) Je ustanoviteljica "Prestola poezije/The Throne of Poetry", glasbeno literarnega performansa (Plečnikov trg, Grad Fužine, Grad Podsreda, Slovenska filharmonija, Kongresna knjižnica v Washingtonu, Chicago, Ohio State University Columbus, Toronto, Guildhall London, Sinagoga Maribor).

Publikacije: 
MADEIRA, pesniška zbirka slo/angl 1993 
SPLIT EVERYTHING, pesniška zbirka, ang.1997 
SVILA IN LAN / SILK AND FLAX, pesniška zbirka, slo/angl1997 
NAŠ JURIJ SOUČEK, videokaseta,  1999 
LJUBLJANA, pesniška zbirka, 2004 
JASPIS, pesniška zbirka, 2008 
JASPIS, pesniška zbirka, slo/nem 2009 
LJUBLJANA, pesniška zbirka, (slo) 2019, srb 2012, polj. 2013
VRT, pesniška zbirka, 2014

среда, 29. април 2015.

БДЕЊЕ, Сврљиг, број 43, година XIII, јануар – март 2015.

Часопис за књижевност, уметност и културну баштину
Сврљиг, број 43, година XIII, јануар – март 2015.

ISSN 1451-3218

САДРЖАЈ

Славко Стаменић ЗМИЈА ПРОКЛЕТА И ЗМИЈА ОД МЈЕДИ .3
Борислав Живуловић ВУЧЈА ЛОЗА ЈОШИЋА ....7
Дане Стојиљковић АУГИЈЕВА ШТАЛА ............32
Љубомир Ћорилић СВИЦИ У МИЛЕШЕВИ ......38
Раша Перић СТРАЖИЛОВСКА БРОЈАНИЦА.............41
Александар Стаменковић НОЋНА ЗВОНА ГОРЊЕГ СТОЛИВА ...44
Жељка Аврић ПОВРАТАК .....66
Виолета Јовић КАТЛАБАН ..................69
Гордана Смуђа ГРАНИЦЕ .............................72
Ратко Зечевић А НЕЋЕШ ИЗМЕНИТИ НИШТА ..75
Живко Аврамовић ИЗ ФРАНКФУРТСКЕ БЕЛЕЖНИЦЕ ….............78 
Душан Стојковић  Ђ……………..............82
Надежда Михајловић ГОШЋЕЊЕ .............85
Енес Халиловић УНУТАР МАТЕРИЈЕ...........87
Ахмед Шавки О БОЖЕ! ………………………………………….............................90
Тахирих Фатима Барагани САМО ДОПУСТИ ВЕТРУ ..................................................93
Димитрије Тасић KЛЕТВА-ЗАВЕТ ДАНЕТА СТОЈИЉKОВИЋА ……….........95
Мирослав Тодоровић ДАНИ СУМОРНИ, СТИХОВИ ЖИВОТНИ ............................102
Момир Васиљевић КЊИЖЕВНИ ТРАКТАТ О ХРИШЋАНСТВУ, БОГУ И ЉУДИМА .....................................................................110
Вујица Бојовић ГЛАСОВИ, ЗАПИСИ, СУШТИНА СТВАРИ ..........................113
Слободан Лазовић КЊИЖЕВНИ СКАНДАЛ ИЛИ ПОЈАВА .................................119
Бошко Ломовић ЗА ИЗУЧАВАЊЕ И УПОРЕЂИВАЊЕ .....................................122
Мирослав Радовановић КОНЦЕНТРОВАНА ФОРМА АПСОЛУТНОГ САЖИМАЊА …126
Зоран М. Мандић ПЕСНИК МОЋНОГ ЛИРСКОГ ГЛАСА ..................................130
Ненад Трајковић МОЛЕБНО ДОЗИВАЊЕ ПОЕЗИЈЕ ..........................................132
Радослав Војводић КАКО ЈЕ ПОЧЕЛО? ...................................................................135
Саша Радојчић ПЛАВЕ ГРОБНИЦЕ ...................................................................141
Иван Ивановић ДЕЧАК ИЗ ДУБОВА ………………………………………......147
Недељко Богдановић НЕКОЛИКО ПОГЛЕДА НА ПОПИС СВРЉИШКОГ СРЕЗА ИЗ 1863. ГОДИНЕ .... 174
Милица Миленковић ПРЕОБРАЖАЈ ПЕРИШКОГ КАМЕНА ..................................181
Стамен Миловановић ЧУМИНА КОШУЉА .................................................................185
УПУТСТВО САРАДНИЦИМА ................................................196
  
         Изводи из овог броја:  

***
 .... Делом већ оспорена, књига „Ресавски венац“ сасвим сигур-
но покреће питање плагијатности: и ако је све истина, што Дончић износи, и ако ништа од тога није истина. На књигу, књижевност, они који сматрају да су позванији и упућенији, ваља
да одговори такође књигом – оспоравања или допуњавања. Ако  ништа друго, барем да се расправи колико и како се, свесно или несвесно, сме и може користити од материјала који су већ били употребљени. Какав год да буде исход, поезији неће штетити, имаће циљ који ваља рушити....
Слободан Лазовић : КЊИЖЕВНИ СКАНДАЛ ИЛИ ПОЈАВА (Милоје Дончић: РЕСАВСКИ ВЕНАЦ, Лестве, Косовска Митровица, 2014)

***
....У идеолошком смислу Дане је младалачки комунизам заме-
нио позним светосављем. „Кад Свети Сава уђе у нашу кућу
почиње свануће, кад изађе из наше куће настаје беспуће”, каже
Дане у једном стиху. Но врхунац Данетовог удвориштва Ми-
лошевићевој власти представља песма „Земља што роди чове-
ка”, објављена у гласилу Општинског одбора СПС Прокупља,
Топличком гласнику, чији је главни уредник Ратко Зечевић. Ту
песму је Дане посветио „команданту Треће армије Војске Југо-
славије, генералу Небојши Павковићу”. Песма има за циљ да
подстакне родољубље и отпор агресији НАТО пакта. У њој
песник у лику америчког пилота препознаје „овоземаљско ко-
пиле, ђавољег вампира, Клинтона”, који горе на небу пали ку-
мову сламу и загађује атмосферу, док српска војска на челу са
генералом Павковићем ушанчена у рововима на Косову брани
српску историју. Песник поручује тим натовским „псима рата”
да смо ми „небеска Србија на крају другог миленијума” и да
нам нико ништа не може. Дакле, ми смо „земља што роди чове-
ка што брани мајку планету”. Шта ми је друго преостало него
да констатујем да песма никад не изгуби толико колико кад се
стави у службу дневне политике.
Тако се Дане Стојиљковић представио у двострукој улози:
као несрећно дете које чезне за својим завичајем, али и као ра-
тоборни јуноша који би да се бије са целим светом...
    Иван Ивановић ДЕЧАК ИЗ ДУБОВА

***
Међу неземљоделцима налазимо службенике цркве: у
Пирковцу то је – Марко Пешић, парох са солидним имањем:
пет ливада, петнаест њива, три браника, виноград од 5 мотика
(што је највећи виноград у попису), башта; у Извору – Филип
Недељковић (који има две куће, две њиве, 4 ливаде, 2 браника,
башту).12

12 То је онај свештеник, коме се још нисмо одужили што је у
припреми терена за нову цркву 1866. године, пронашао, сачувао и
науци предао Сврљишке одломке јеванђеља из 1279. године, а кад је
током градње цркве у Извору, понестало кредита, продао је своју
њиву од једног хектара и десет ари и исплатио мајсторе. Самој цркви
обезбедио је и добру библиотеку – која ,,још траје“. Види о томе у: Н.
Богдановић, М. Ђорђевић, А. Богдановић: Библиотека храма
преподобне матере Параскеве, Ниш 2010, стр. 149–150 (казивање
Бранислава Накића).

Недељко Богдановић НЕКОЛИКО ПОГЛЕДА НА ПОПИС СВРЉИШКОГ
СРЕЗА ИЗ 1863. ГОДИНЕ
У култури и науци вредност податка расте са протоком
времена. Оно што је у једном тренутку жива стварност, што је
плод егзистенцијалних потреба, у другом времену је музејска
вредност, драгоцено сведочанство. Историјски процеси са свим
елементима своје логике (узроци, актери, чинови, последице)
временом прелазе у причу и ,,отресајући“ детаље обојене вре-
меном – ,,актуелном фактографијом“ и ,,конкретним датости-
ма“ приближавају се могућности свевременог. Лако, дакле,
прекорачују време, замењују имена, локалитете, мењају фабу-
лу, па понекад ,,изокрећу“ и резултат. Чињенице историјске
стварности, постају литерарне чињенице, казивање се претвара
легенду, легенда конкретну тековину сели у уметност или
мит.

        Часопис доноси обиље нових прилога, актуелних; чита се; за оне до којих не стигне у штампаном облику на папиру, редакција је омогућила бесплатно читање броја у целини на следећој интернет адреси: БДЕЊЕ, бр. 43, 2015.

    = импресум: Уредник Радослав Вучковић Уредништво Злата Коцић, Обрен Ристић, др Горан Максимовић, Русомир Д. Арсић, Виолета Јовић, Мирослав Тодоровић, Славиша Миливојевић и Зоран Гавриловић
Адреса Центар за туризам, културу и спорт, 18360 Сврљиг, Боре Прице 2 тел. 018/821-059 е-mail: bdenje_srg@yahoo.com Часопис излази четири пута годишње, цена примерка 250 динара, годишња претплата 1000 динара, за иностранство двоструко. Претплату уплаћивати на жиро рачун: 840-563664-40
Издавање часописа финансијски су омогућили Министарство културе и информисања и Општина Сврљиг

КАЛЕНДАРИ ВАЛТАЗАРА ПРЕВАЛЕЗА или ЗМИЈОНОША (тринаесто сазвежђе)

КАЛЕНДАРИ ВАЛТАЗАРА ПРЕВАЛЕЗА или ЗМИЈОНОША (тринаесто сазвежђе)
Књига без краја о бескрајном

Васељенске новине

Васељенске новине
Newspapers Ecumenical