Translate

ПОСЕЋЕНОСТ : Укупно приказа странице

КАРНЕВАЛ КРАЈ ШУМСКЕ РЕКЕ

КАРНЕВАЛ КРАЈ ШУМСКЕ РЕКЕ
ПЕСМЕ ИЗ РОМАНА

Издања пријатеља

Издања пријатеља
"Издања пријатеља"

Феникс

Феникс
Више о овој митској птици

ФЕНИКС

...Постоје многи описи ове легендарне птице која никад није била виђена. Неки сматрају да је феникс првобитни пример ствари које се не могу видети (као што је нпр. Бог) већ се само могу разумети преко њихових имена или атрибута. Неки описују феникса као птицу величине орла; једну половину тела чини орао а другу половину фазан. Други кажу да феникс наликује чапљи, а трећи да је она збир најлепших делова тела свих птица света. Њено име потиче од грчке речи која означава црвену боју, јер се феникс везује за ватру и сунце. Описан је као златна или шарена птица. Неки кажу да феникс никада не једе. Други кажу да он само пије јутарњу росу. Многи верују да ова птица живи сама уАрабији или Етиопији. Али се сви слажу да је то птица огромне лепоте. Најинтересантнија чињеница везана за ову птицу је да се она сматра бесмртном и да се поново рађа из пепела сваке тристоте или петстоте године. Када се ближи крај њеном животном циклусу, феникс скупља ароматичне траве, дрво и зачине из целога света од којих ће начинити за себе ломачу или гнездо. Седећи на гнезду, он би запалио ватру машући крилима или уз помоћ сунчевих зрака. Када његово старо тело сагори, феникс се поново рађа из црва, своје коштане сржи или из јајета које би остало у пепелу, па би затим поново кренуо на свој животни пут од следећих петстотина година....

уторак, 26. мај 2015.

Književna Rijeka Broj 1-2, godište XX. PROLJEĆE-LJETO 2015.

Gl. urednik  Igor Žic
igor@ppmhp.hr
Rijeka, Korzo 28/ II
ISSN:1331-0607

Sadržaj

Riječ urednika: Riječko kazalište, Oliver Frljić i neke nijanse
fašizma.....................................................................................................4
O B L J E T N I C E
Igor Žic: Povodom smrti Milana Osmaka........................................................7
Ljubica Kolarić-Dumić: Živko Bertić – zaboravljeni hrvatski
književnik iz Srijema..............................................................................11
E S E J
Nikola Crnković: Neke novine u staroj priči o iskonu glagoljice.................16
Boško Barac: Antun Barac, poezija i glazba u ozračju Hrvatskog
primorja...................................................................................................28
Igor Žic: Antun Barac i roman Isušena kaljuža Janka Polića Kamova..........40
Grgo Gamulin: Ivan Meštrović......................................................................51
Augustin Serdar: 35 eseja.............................................................................61
Igor Žic: Dragan Velikić, veliki srpski pisac iz Pule....................................107
P R O Z A
Grgo Gamulin: Pisma iz zatvora u Petrinjskoj (1941.)................................115
Davor Velnić: Tri priče...............................................................................121
Đoni Božić: Čitanje uz Niku.........................................................................134
Ljubica Kolarić-dumić: Na drugoj strani....................................................145
Anela Borčić: Mrav.....................................................................................151
Ana Horvat: Lovor-višnja...........................................................................154
Ksenija Kušec: Sobe.....................................................................................162
Dragan Velikić: Islednik.............................................................................174
P O E Z I J A
Gaetano Longo: Poezija..............................................................................185
Dragutin Kolak: Mistika cvieća (1943.)....................................................200
Radovan Tadej: Zapis jednog fantasta.........................................................207
Sanjin Čiković: Ljubavi moja.......................................................................221
Igor Petrić: Zigota postojanja......................................................................228
Vlatko Majić: Pet pjesama..........................................................................238
Ljubica Kolarić-Dumić: Zornice.................................................................240
D O M A Ć A B E S E D A
Nikola Kraljić: Deset i više pjesama..........................................................242
Damir Sirnik: Sriće i žalosti.........................................................................245
Ivanka Glogović Klarić: Pjesme...............................................................261
Rajka Jurdanaepić: Pjesme......................................................................265
S U D B I N A K N J I G E
Željka Lovrenčić: Tomislav Marijan Bilosnić: Na proputovanju
Mediteranom.........................................................................................270
Željka Lovrenčić: Tomislav Marijan Bilosnić: Pjesnik u božanskome
vrtu........................................................................................................274
Željka Lovrenčić: Ernest Fišer: Macbeth na fajruntu.................................277
Danijela Bačić-Karković: Jesu li Uan, Htu, Vur i Z jedan te isti?............279
Mladen Dorkin: Ante Gregov Jurin: Čovjek koji je razgovarao s
krijesnicama..........................................................................................284
Jadran Zalokar: Vinko Mičetić: Bogumili su vječni..................................290
Fabijan Lovrić: Mario Bilić: Knjiga za jednog čitača.................................293
Fabijan Lovrić: Mujë Buçpapaj: Nevidljiva pobjeda...................................297


        =  Preporučeni prilog iz ovog dvobroja:

          Jadran Zalokar
Vinko Mičetić: Bogumili su vječni
Zemaljski mentalni um opčinjen je razno vrsnom multikompleksnošću
procesualnosti, globalizacije mondijalizacije, koju i sam stvara. Ponekadse mucajući govori o tzv. “planetarnoj civilizaciji” ili slično – ali to je tekconstruct mentalizacije koji ne dopire do onog krucijalnog. Ono je lethičko tomumu. Ovodobnost se zbiva u dimenziji i procesualnosti planetarizacije kao polilogizacije.Samo uvidom nad-mentalnog uma (Nad-uma), dopiremo do razumijevanjai telosa – onog duhovnog koje matonoizira planet Zemlju. Mentalni umkonstituira i sam je nošen labirintarnošću onog globalizacijskog koje, in ultimalinea, vodi u barbaritaciju života i intenzivira sotonizaciju/demonizaciju zemaljskogbivstvovanja. Nad-umom proničemo u dimenziju duhovnosti u kojoj živimekumenizmom participiraju sve duhovne i religiozne tradicije čovječanstva. Instatu nascendi, i svi njihovi svjetonazori i vrednote na frontu su planetarnog, patako i duhovnost bogumilstva/krstjanstva koju autor vrlo plodonosno artikulirarazmatrajući tu problematiku u studiji/tractatusu. Ex origine, potrebno je ukazatina prapodrujetlo bogumilstva u njedrima zaratustrizma (Zaratustra) – koji je biomodus avestinskog corpusa sacraluma (avesta – kao grana r.g. – vedske pradrevneduhovnosti – Bharatavaša), kasnije evolucijom kroz maniheizam urastaou duhovno središte jahvističko-kršćanske tradicije unoseći kozmički dualizami dihotomiju Dobra i Zla. U modusima patarenstva, katarstva etc. razni regionalninaslovi, nasljeđuju se i istinske vrednote apostolske kršćanske tradicije umanihejstvo. To je bio vrlo značajan moment prvotne polilogizacije i susretaIstoka i Zapada. Na žalost, uslijed neprijateljskog stava Katoličke/Pravoslavnedogme, taj božanski plan je ugašen okrutnošću Kneza ovog svijeta. Autor vrlostudiozno prikazuje kontekst i slijed tog onodobnog efekta sotonizacije Zemlje.Bogumilstvo/krstjanstvo je bilo žrtva prinesena kroz zemaljsku patnju ifizičko iščeznuće, ali kako autor ispravno ističe – ono duhovno, božansko, metanoičnonije uništeno već uprisutnjuje Nebo Ljubavi i u ovim vremenima Tame.Globalizacija je ovodobna gigautomundijalizacija i polemas sila Svjetla isila Tame. Mentalni um emanira, transcendira i ekspanzivira čistote i nečistoteširom globalizirane Zemlje. Takav postaje i život u vrijeme globalizacije.Filozofski, teološki i znanstveni um kruna su mentalnosti. Duhovna planetarnadimenzija polilogizacije jest ono što nadilazi dimenzije vrhunske mentalizacije.Teološko/filozofskom umu pripada nekoliko fundamentalnih proton pseudos.Prva jest intencija da umom (“razumom”) dopre u apeiron božanske dimenzije bivstvovanja. Tvorbom mentalnih constructa teologizirajući um spekulira sovom diviničkom/transcendentnom i stvara na tome crkvene dogme. Teološkium zanemaruje najdublji uvid mysticae: Deus (et) homo absonditus. “Prodrijeti”u Božji Um mentalnim moćima primaran je modus bogohuljenja. S tim jenaravno povezano prenaglašavanje dometa “razuma” i mentalne inteligencijekoja često ekvilibrira s nebeskim darom i zemaljskim fenomenom vjere.Drugo – razulareni teološki um samo formalno priznaje kozmičku božanskuapsolutnost Ljubavi. On ju “misli”. Samo umišlja, ali ne može živjetitaj Božji dar zemaljskom biću čovjeku. Ono što je nad-mentalno želi se učinitipodložno mentalnosti. Teološki modus religioznosti put je u desakralizacijuparousie, božanskog života na Zemlji.Treće – desupstancijalizira se Dobro i Zlo, mentalizirajući Kozmičke sileSvjetla i Tame, suo modo – dolazi do “zamjene” onog božanskog s onim demonskim.Umjesto Neba Ljubavi i Dobrog Oca (Abba), izabire se i štuje Zloduha(Jahve), vladara ovog materijalnog svijeta. A najgrotekstnije je kada taj Nečistium govori o “pravovjerju” i “krivovjerju”!Autor tu problematiku temeljito razmatra u duhovnom otajstvu i svjetovnojpovijesnosti bogumilstva/krstjanstva. U historiografskom prikatu Crkvebosanske pravilno ističe dualističnost nauka i pruža kritiku “monoteizma” kaoprikrivenog sotonizma. Ono što dolazi iz duhovbih tradicija Istokja oživotvorilose kroz neomaniheizam i duh izvornog istinskog kršćanstva. To je bio predadventpoliloške ovodobnosti. Teološki um to anatemizira i vidi “herezom”ne vidjevši, ne razumijevajući istinsku moć divinizacije zemaljskog, ljudskogbivstvovanja – služi se criterionom Zloduha, Kneza ovog svijeta.Nebo Ljubavi zatvoreno je za teološki um. Božji Zakon Ljubavi dostupanje samo duhovnim putem svetosti i mistike – ali i svakom čovjeku koji ne “teologizira”(“filozofira” o Bogu) već živi svoju božansku suštinu i u srcu nosi(“posjećuje”) hram Božji. Tako su živjeli i naši krstjani. Pojava bogumilstva jepradrevno ukorijenjena u onom najboljem Istoka i Zapada, ali i samobitna. Uzavestinski sakralnu tu je i domonantna apostolska tradicija i nasljedovanje vjereprvih kršćana. I kako izvrsno ističe autor, kroz takvu duhovnu praxu religiozneexistentiae to je permanentno nosilo oživljavanje i življenje elemenata bogocivilizacijekroz teogamizam, kroz duhovnost čistog srca. Teološki um koristećise “inkvizitorskim ratiom” nije mogao razumjeti i dopustiti primogenetiku DuhaSvetoga koju su slijedili istinski kršćani i ozbiljavali mogućnosti bogočovjeka.Umujući o Bogu kroz devijantni razum čovjek ne dolazi do Boga – ali možedoći do Antikrista!Bogumili su svjedočili Isusov Put. Samo bezuvjetnom Ljubavlju premaDobru (i odbijanju Zla!) – Dobrom Ocu i djevičanstvu Čistog uma, nadilazi sementalna dimenzija života u kojoj su nečistote i demonizmi neprestano prisutni,i ozbiljuje se božanski život na Zemlji. Autor na najbolji način ukazuje nanekoliko primjera kršćanske mistike (i na svetog Franju Asiškog) – samo s onustranu, a ne naprosto pro et contra, teologirajuće spekulacije i suo modo teološkihconstructa, ozbiljuje se čista vjera u Boga koja umjesto “KonceptualnogKrista” živi Živog Krista! Teološki um stvara dogme i pretapa se u ritualizacijuvjerske praxe kojom se formalizira (alijenizira) životnost kršćanske vjere. Racionaliziranjepostaje ritualiziranje a ono prelazi u idolopoklonstvo i infantilizam“pučke religioznosti”. To ide na mlin vladaru ovog svijeta.Bogumili su ono božansko ozbiljavali u svakodnevnom životu, ne u ritualizmui teološkom magizmu. Nisu bili zavedeni dušmanskim blještavilomkoje nudi vladar ovog svijeta koji podržava zloguki mit o “istočnom grijehu”stvarajući “svijet” po pomiješanosti dobra i zla. Bogumili su bili prijatelji Dobraa neprijatelji Zla i bilo koga koji stoji iza toga.Samo s duhovnim djevičanskim umom i čistotom srca na oltaru VišegŽivota – ulazi se u Kraljevstvo Nebesko, noseći božansko srce u nutrini svogbića i vanjštini života. To je ono što se u dimenziji svetosti i mistike jezgri usrcu duhovnošću tradicijom. To je ono na što upućuje poliloška procesualnost.Autor vrlo argumentirano artikulira posebnost bogumilstva/krstjanstva ukontekstu ovodobne kršćanske tradicije. Uputno je čuti ga. Bogumil je bio (ijest!) bogoliki čovjek, ne adamitski “grešni” “homo sapiens” već Stari NoviČovjek, onaj koji metanoizira iz palosti i osuđenosti na podjarmljenost Zloduhukoji afirmira svoju moć i u velikoj mjeri u procesima globalizacije. MilosnimZakonom života u Dobrom Bogu kroz theogamizam hierogamiju Neba Ljubavii Čiste Zemlje – bogumil ozbiljuje istinsku mogućnost božanskog života naZemlji. Ovom knjigom Vinko Miletić uvodi nas na najbolji način u problematikuovodobne duhovnosti i religioznosti, dajući nam paradigmatski “primjer”bogumilstva – onoga što vječno živi i što razara teološki mit o odvojenostiaeternalnog i vremenitog.

....
    __________
       Z A N A K L A D N I K A  B o ž i d a r P e t r a č
N A K L A D A 200 primjeraka  C I J E N A  50,00 kn
TISAK I UVEZ Naklada&Tiskara Ready2Print, Rijeka
Tiskanje je dovršeno mjeseca svibnja 2015. godine
Printed in Croatia Spring-summer 2015
Adresa online izdanja

Meta Kušar in Stanislava Repar: DVE PESNICI – DVE TAKTIRKI

• JAVNI SKLAD RS ZA KULTURNE DEJAVNOSTI • OBMOČNA IZPOSTAVA MARIBOR •
• ZVEZA KULTURNIH DRUŠTEV MARIBOR • KD MARIBORSKA LITERARNA DRUŽBA • 

Vabimo vas na literarni večer 

Meta Kušar in Stanislava Repar:
DVE PESNICI – DVE TAKTIRKI

v torek, 26. maja  2015, ob 18. uri v Literarni hiši Maribor, Vojašniška ulica 12 v Mariboru

Pričakujmo medsebojno predstavitev.

Pridite!

-------------------------------------------------

Stanislava (Chrobáková) Repar (* 1960 Bratislava, Slovaška), slovaška in slovenska pisateljica in pesnica, kritičarka, literarovedka, publicistka, prevajalka, urednica, založnica. 
Končala je študij filozofije in estetike na Filozofski fakulteti Univerze Komenskega v Bratislavi. Doktorat je opravil leta 1995 pri Inštitutu slovaške literature Slovaške akademije znanosti. Na kratko je delal tudi v obnovljenem tedniku Kulturno življenje. Delala je kot strokovna sodelavka na Filozofski fakulteti Univerze Komenskega na katedri za estetiko, teorijo kulture, znanosti in umetnosti, potem na Slovaški akademiji znanosti kot znanstvena raziskovalka, bila je odgovorna urednica literarne revije Romboid, bila njegova zunanja urednica. Od leta 2001 živi v Ljubljani, kjer dela za revijo Apokalipsa - vodi zbirko Fraktal, ureja posebne številke z gender problematiko, organizira mednarodne literarne festivale in filozofske simpozije in se ukvarja z znanstvenim raziskovanjem (semiotika kulture, literarna hermenevtika, feministična teorija, slovakistika, slovenistika in literarna komparativistika). Skupaj z možem Primožem Reparjem je ustanovila mednarodni projekt Revija v reviji in ga koordinira. Zaposlena je bila tudi na Mirovnem institutu v Ljubljani (2007-2008), predavala je na Univerzi v Novi Gorici (2010-2011), delala je na veleposlaništvu Slovaške republike v Ljubljani (2013-2014), danes pa je samozaposlena v kulturi. Izdala je osem pesniških zbirk, štiri knjige proze in štiri literarnovedne in strokovne publikacije, štiri znanstvene monografije. Prevaja iz slovenščine v slovaščino in obratno, tudi iz češčine, angleščine in poljščine. Prejela je nagrado Aleksandra Matuška in Društva slovaških pisateljev za najboljšo knjigo leta 2002. 

Meta Kušar (*10. maj 1952, Ljubljana), pesnica, esejistka, publicistka. Diplomirala iz slovenskega jezika in književnosti na Filozofski fakulteti v Ljubljani. Petnajst let je delala Plečnikovi knjigarni (Ljubljana) in prejela Schwentnerjevo nagrado za uvajanje kulturno-umetniških programov v trgovino s knjigami. Od leta 1994 je samostojna delavka v kulturi. Od leta 1980 dela radijske umetniške in kulturno-zgodovinske oddaje (RAI - Trst, slovenski program, Radio Slovenija, RTV Slovenija, Radio Študent) Je ustanoviteljica "Prestola poezije/The Throne of Poetry", glasbeno literarnega performansa (Plečnikov trg, Grad Fužine, Grad Podsreda, Slovenska filharmonija, Kongresna knjižnica v Washingtonu, Chicago, Ohio State University Columbus, Toronto, Guildhall London, Sinagoga Maribor).

Publikacije: 
MADEIRA, pesniška zbirka slo/angl 1993 
SPLIT EVERYTHING, pesniška zbirka, ang.1997 
SVILA IN LAN / SILK AND FLAX, pesniška zbirka, slo/angl1997 
NAŠ JURIJ SOUČEK, videokaseta,  1999 
LJUBLJANA, pesniška zbirka, 2004 
JASPIS, pesniška zbirka, 2008 
JASPIS, pesniška zbirka, slo/nem 2009 
LJUBLJANA, pesniška zbirka, (slo) 2019, srb 2012, polj. 2013
VRT, pesniška zbirka, 2014

КАЛЕНДАРИ ВАЛТАЗАРА ПРЕВАЛЕЗА или ЗМИЈОНОША (тринаесто сазвежђе)

КАЛЕНДАРИ ВАЛТАЗАРА ПРЕВАЛЕЗА или ЗМИЈОНОША (тринаесто сазвежђе)
Књига без краја о бескрајном

Позајмна, виртуелна библиотека ДЦЗ ,1 (књиге) Библиотека дигиталних издања - књиге

Позајмна, виртуелна библиотека ДЦЗ ,1 (књиге) Библиотека дигиталних издања - књиге
Uoči 68. rođendana pesnika Bela Tukadruza (alias M. Lukića), pretplatnici mogu čitati novi rukopis, tj. knjigu na lokaciji DICA - Dokumentaciono informacioni Centar Sazvežđa Z